Velike figure male zemlje: Hrvatski šahovski velemajstori u vrhu svjetske igre
U vremenu kada se sport najčešće mjeri u sekundama, golovima ili metrima, šah ostaje plemenita disciplina u kojoj je ključ uspjeha misaona brzina, dugoročna vizija i hladna racionalnost. Hrvatska, unatoč svojoj veličini, iznjedrila je respektabilan broj velemajstora – najvišeg međunarodnog šahovskog zvanja koje simbolizira ulazak u svjetsku elitu.
Titulu velemajstora (GM – Grandmaster) dodjeljuje Međunarodna šahovska federacija (FIDE) samo onima koji u kontinuitetu ostvaruju iznimne rezultate na turnirima pod nadzorom vrhunskih šahovskih arbitara. Hrvatska danas broji više od dvadeset šahovskih velemajstora, što je brojka vrijedna pažnje s obzirom na broj stanovnika i razinu ulaganja u ovu misaonu igru.
Hrvati pod jugoslavenskom zastavom
Prije nego što je Hrvatska postala samostalna država, brojni šahisti iz njezinih krajeva nastupali su pod zastavom Jugoslavije. Među njima se ističu imena poput Krunoslava Hulaka, Vlade Kovačevića i Bože Vučkovića. Krunoslav Hulak, rođen u Osijeku, stekao je titulu velemajstora 1976. godine i redovito predstavljao Jugoslaviju na velikim međunarodnim natjecanjima. Poznat po čvrstom, pozicijskom stilu igre, Hulak je bio prepoznatljivo ime i u europskim klubovima, gdje je godinama nastupao na visokoj razini.
U to vrijeme šah je bio izrazito razvijen, a Jugoslavija je bila svjetska sila u ovoj disciplini. Hrvatski igrači imali su važnu ulogu u toj šahovskoj kulturi – iako često u sjeni beogradskih centara, donosili su zrelost, školu i rezultate koji su ostavili dubok trag u razvoju šaha na ovim prostorima.
Najvažnija imena hrvatskog šaha
Jedno od najpoznatijih imena svakako je Zdenko Kožul, europski prvak iz 2006. godine, koji je šahovsku zrelost stekao još u doba Jugoslavije, ali se kasnije u potpunosti vezao uz Hrvatsku. Kožul je tijekom više desetljeća redovito predstavljao nacionalnu reprezentaciju na šahovskim olimpijadama i europskim prvenstvima, postavši neizostavno ime hrvatske šahovske povijesti.
Mladen Palac, velemajstor poznat po beskompromisnom stilu igre i dubokom poznavanju šahovskih struktura, u više je navrata nosio prvo ploču na olimpijadama. Među novijom generacijom ističu se Marin Bosiočić, Ante Brkić i Hrvoje Stević – svi redom državni prvaci i nositelji rezultata na europskoj i svjetskoj razini. Alojzije Janković, osim aktivne igre, poznat je i kao komentator i edukator, čime doprinosi popularizaciji šaha.
Hrvatska se može pohvaliti i ženskim šahovskim velemajstoricama, među kojima se ističu Mirjana Medić, Borka Frančišković i Valentina Golubenko, koja je ostvarila zapažene rezultate na svjetskoj razini u ženskoj konkurenciji.
Jedna od najljepših partija: Kožul vs. Drejev, Torino 2006.
Na Europskom prvenstvu 2006. godine u Torinu, Zdenko Kožul je u posljednjem kolu pobijedio jednog od najjačih ruskih velemajstora, Alekseja Drejeva, u partiji koju su analitičari proglasili remek-djelom pozicijske i taktičke igre. Igrao je s bijelima i briljantno iskoristio slabosti crne pozicije u Caro-Kann obrani.
1. e4 c6 2. d4 d5 3. Nc3 dxe4 4. Nxe4 Bf5 5. Ng3 Bg6 6. h4 h6 7. Nf3 Nd7 8. h5 Bh7 9. Bd3 Bxd3 10. Qxd3 e6 11. Bd2 Ngf6 12. O-O-O Be7 13. Ne4 Nxe4 14. Qxe4 Nf6 15. Qf4 Qd5 16. Kb1 Qe4 17. Qc7 Rd8 18. Rhe1 Qd5 19. Re5 Qd7 20. Qa5 b6 21. Qa6 O-O 22. Ree1 c5 23. dxc5 Qc7 24. cxb6 axb6 25. Qe2 Rd5 26. Ne5 Rfd8 27. Nxf7! Kxf7 28. Qxe6+ Kf8 29. Bb4 Rxd1+ 30. Rxd1 Rxd1+ 31. Ka2 Rd7 32. Qxf6+ gxf6 33. Bxe7+ Rxe7 34. b3 Qxc2+ 35. Ka1 Re1#
Ova partija, u kojoj je Kožul uzeo titulu europskog prvaka, ostaje upamćena kao dokaz vrhunske pripreme i taktičke oštrine hrvatskog velemajstora.
Hrvatski šah, iako često u sjeni popularnijih sportova, izgradio je vlastiti integritet i status zahvaljujući generacijama posvećenih pojedinaca. Velemajstori koji su obilježili posljednja desetljeća nastavljaju tu priču – bilo sjedeći za pločom, predajući mladima ili promovirajući igru u širem društvenom kontekstu.
