Svjetlo koje je promijenilo svijet: Šibenik – prvi grad s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju
Grad koji je zasvijetlio prvi
Šibenik, povijesni dalmatinski grad smješten na obali Jadrana, ušao je u svjetske anale tehničke povijesti zahvaljujući događaju koji se zbio 28. kolovoza 1895. godine. Te večeri, točno u 20:20 sati, gradske ulice zasjale su pod svjetlom električnih lampi – i to ne bilo kakvih, nego prvih na svijetu koje su bile napajane izmjeničnom strujom.
Dok su mnoga europska središta i dalje svijetlila pod petrolejskim ili plinskim lampama, Šibenik je predvodio tehnološku revoluciju. Bio je to skok u modernitet koji je ovaj jadranski grad zauvijek upisao u globalnu povijest inovacija.
Hidroelektrana Jaruga – srce cijelog pothvata
Sve je započelo kod veličanstvenog Skradinskog buka na rijeci Krki, gdje je izgrađena hidroelektrana Jaruga. Rad je pokrenut samo nekoliko dana nakon prve hidroelektrane na svijetu izgrađene kod Nijagarinih slapova, ali za razliku od nje, sustav u Dalmaciji imao je jednu ključnu prednost – odmah je bio povezan s gradom pomoću dalekovoda i čitav sustav javne rasvjete zaista je proradio.
U Jarugi su instalirana dva generatora snage 550 kW, frekvencije 42 Hz, s pripadajućim transformatorima, dok je dalekovod u dužini od 11,5 kilometara prenosio energiju do Šibenika. To je bio jedan od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava na izmjeničnu struju na svijetu – proizvodnja, prijenos i distribucija u punoj funkciji.
Ljudi koji su donijeli svjetlo
Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez vizionara i hrabrih ljudi koji su vjerovali u snagu novih tehnologija. Ključnu ulogu odigrao je Ante Šupuk, tadašnji gradonačelnik Šibenika, koji je već ranije uveo niz infrastrukturnih modernizacija u gradu. Njegov sin, Marko Šupuk, nastavio je očevu viziju i poticao razvoj projekta.
Za tehničku izvedbu bio je zadužen inženjer Vjekoslav plemeniti Meichsner, čiji je stručni rad omogućio da cijeli sustav proradi besprijekorno. Zahvaljujući njima, Šibenik se upisao u povijest ispred mnogih većih i bogatijih gradova svijeta.
Kako je izgledala prva noć pod svjetlima
Zamislimo atmosferu Šibenika te ljetne večeri krajem 19. stoljeća. Do tada su ulice obasjavale tek petrolejske lampe, a mnogi su još pamtili i mračne uličice bez ikakvog izvora svjetla.
Kada su električne žarulje zasjale, stanovnici su izašli iz svojih kuća i s divljenjem promatrali novu pojavu. Svjetlost je bila jača, čišća i postojanija od svega što su poznavali. Bila je to simbolika ulaska u novo stoljeće, stoljeće tehnologije i napretka.
U tom trenutku Šibenik je postao simbol svjetla – ne samo na Jadranu, već i u svijetu.
Svjetska prekretnica
Ono što Šibenik razlikuje od ostalih gradova jest činjenica da nije bio samo pokusni poligon, nego je zaista dobio cjelovit i funkcionalan sustav javne rasvjete. Zbog toga ga danas mnogi povjesničari i inženjeri smatraju prvim gradom na svijetu s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju.
O važnosti ovog podviga svjedoči i priznanje IEEE-a (Institute of Electrical and Electronics Engineers), koji je 2013. godine hidroelektrani Jaruga dodijelio prestižnu plaketu “Milestone” – svojevrsni inženjerski Oscar koji se dodjeljuje samo najznačajnijim tehnološkim iskoracima u povijesti.
Nasljeđe koje živi i danas
Originalna hidroelektrana Jaruga I danas je u ruševnom stanju, ali njezini temelji i povijesne turbine su sačuvani kao spomenik tehničke baštine. Nasljednica, hidroelektrana Jaruga II, izgrađena 1903. godine, i dalje je u funkciji i jedna je od najstarijih hidroelektrana na svijetu koja radi neprekidno već više od stoljeća.
Šibenik pak i dalje njeguje svoj identitet grada svjetla. Svake godine 28. kolovoza obilježava se festival “Light is Life”, kada se grad pretvara u veliko platno za svjetlosne instalacije, performanse i koncerte. Na taj način, slavna prošlost povezuje se s modernim umjetničkim izrazom i turističkom atrakcijom.
Zanimljivosti
- Samo nekoliko dana prije Šibenika, proradila je hidroelektrana na Nijagari, no nije imala spreman sustav distribucije. Zato Šibenik nosi titulu prvog grada na svijetu s javnom AC-rasvjetom.
- Na prvoj večeri svjetla zasvijetlilo je 340 električnih žarulja.
- Projekt je financiran kombinacijom gradskih sredstava i privatnog ulaganja obitelji Šupuk.
- Danas je elektrifikacija rijeke Krke i njezinih slapova uvrštena u globalno kulturno i znanstveno nasljeđe.
