Jačanje ruskog i kineskog utjecaja u Srbiji
Srbija se posljednjih godina našla na raskrižju globalnih geopolitičkih interesa, postajući značajno uporište za jačanje ruskog i kineskog utjecaja na Balkanu. Ova dva velika igrača, svaka sa svojim strategijama i motivacijama, iskoristila su specifičnu poziciju Srbije, njenu povijest, ekonomske izazove i nesigurnosti u odnosima s Europskom unijom kako bi produbili svoje veze s Beogradom. Ovaj proces izaziva zabrinutost među zapadnim zemljama, koje strahuju da bi jačanje ruskog i kineskog utjecaja moglo destabilizirati regiju i otežati njezinu integraciju u EU.
Ruski utjecaj: Tradicija, energija i politika
Ruski utjecaj u Srbiji ima duboke povijesne, kulturne i političke korijene. Povijesno savezništvo, pravoslavna povezanost i zajednička stajališta o određenim globalnim pitanjima osigurali su Rusiji trajnu popularnost među značajnim dijelom srpskog društva. Moskva koristi ove povezanosti za ostvarenje svojih geopolitičkih ciljeva na Balkanu.
Energija kao alat utjecaja: Rusija, putem Gazproma i drugih energetskih kompanija, kontrolira velik dio srpskog energetskog sektora, uključujući Naftnu industriju Srbije (NIS). Plinska ovisnost Srbije o ruskim isporukama ključan je element u održavanju ruskog utjecaja.
Podrška u pitanju Kosova: Rusija se snažno protivi priznavanju neovisnosti Kosova, što je jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih prioriteta Srbije. Ova podrška dodatno učvršćuje veze između Moskve i Beograda.
Medijski i politički utjecaj: Ruski mediji, poput RT-a i Sputnika, aktivni su u Srbiji, promovirajući narative koji su često kritični prema Zapadu. Osim toga, bliske veze s određenim srpskim političkim strankama i organizacijama osiguravaju Moskovu prisutnost u unutarnjoj politici zemlje.
Kineski utjecaj: Ekonomija i infrastruktura
Kina je, s druge strane, svoj utjecaj u Srbiji gradila kroz ekonomske projekte, koji su dio šire inicijative „Pojas i put“. Kineski pristup razlikuje se od ruskog, jer je fokusiran na ekonomske koristi i infrastrukturne projekte, no ima jednako značajne geopolitičke implikacije.
Infrastrukturni projekti: Kina je glavni investitor u srpsku infrastrukturu, uključujući gradnju cesta, željeznica i mostova. Primjeri uključuju Pupinov most u Beogradu i modernizaciju željezničke pruge između Beograda i Budimpešte.
Industrijske investicije: Kineske kompanije preuzele su strateške industrije poput Smederevske željezare i rudnika bakra i zlata u Boru. Ove akvizicije ojačale su gospodarske veze između dvije zemlje.
Zaduživanje i „dužnički kapitalizam“: Kina je Srbiji odobrila brojne kredite za infrastrukturne projekte. Međutim, ti su krediti često povezani s kineskim izvođačima radova i tehnologijom, što izaziva zabrinutost zbog mogućnosti dužničkog ovisništva.
Tehnološki sektor: Kineske kompanije poput Huaweija aktivno su uključene u srpski tehnološki sektor, uključujući razvoj 5G mreža i sigurnosnih sustava, što otvara pitanja o potencijalnom utjecaju na digitalnu suverenost Srbije.
Geopolitički izazovi
Približavanje Srbije Rusiji i Kini stvara izazove za Europsku uniju i Sjedinjene Američke Države, koje žele integrirati Srbiju u zapadne političke i sigurnosne strukture. Srbija balansira između ovih suprotstavljenih interesa, koristeći suradnju s Moskvom i Pekingom kao polugu u pregovorima s Bruxellesom i Washingtonom. Međutim, ovaj balans nije bez rizika.
Europski put Srbije: Iako Srbija formalno teži članstvu u EU, intenzivna suradnja s Rusijom i Kinom često dovodi do tenzija s Bruxellesom. EU upozorava Srbiju na potrebu usklađivanja s vanjskom politikom Unije, posebno u kontekstu sankcija protiv Rusije nakon invazije na Ukrajinu.
Sigurnosne implikacije: Ruski i kineski utjecaj na Balkanu izaziva zabrinutost zbog mogućeg destabiliziranja regije. Zapad strahuje da bi ove sile mogle poticati podjele i spriječiti konsolidaciju zapadnog utjecaja u jugoistočnoj Europi.
Budući smjer Srbije
Srbija se nalazi pred važnim geopolitičkim odlukama. Balansiranje između Rusije, Kine i Zapada dugoročno je neodrživo ako Beograd zaista želi ostvariti članstvo u EU. S jedne strane, suradnja s Rusijom i Kinom donosi ekonomske i političke koristi, dok s druge strane Zapad ostaje ključni partner u kontekstu trgovine, investicija i institucionalnih reformi.
Za Srbiju je ključna strateška autonomija, uz jasno definiranje nacionalnih interesa koji će omogućiti stabilnost i razvoj, ali i smanjenje ovisnosti o vanjskim akterima. Budućnost odnosa Srbije s Rusijom, Kinom i Zapadom oblikovat će ne samo sudbinu Srbije, već i cijele regije Balkana.
