Uskrs kod Hrvata u Bosni i Hercegovini: Vjera, običaji i identitet
Uskrs kod Hrvata u Bosni i Hercegovini: Vjera, običaji i identitet
U srcu Bosne i Hercegovine, među brdima, dolinama i starim kamenim crkvama, Hrvati stoljećima čuvaju uskrsne običaje koji su spoj duboke vjere, tradicije i borbe za očuvanje vlastitog identiteta.
Iako malobrojniji nego nekada, Hrvati u Bosni i Hercegovini i danas slave Uskrs s istom strašću i pobožnošću kao njihovi preci. U svakom selu, svakoj župi i svakoj obitelji Uskrs nosi osobit značaj – ne samo kao središnji kršćanski blagdan, nego i kao trenutak zajedništva, nade i ponosa.
Korizma – vrijeme tišine, molitve i priprave
Pripreme za Uskrs započinju korizmom. Tijekom tih četrdeset dana vjernici se intenzivnije mole, poste i odriču svakodnevnih užitaka. U mnogim hrvatskim obiteljima u BiH korizma se poštuje s dubokim poštovanjem – petkom se ne jede meso, češće se ide na mise, a organiziraju se i križni putevi kroz sela i polja.
Na Cvjetnicu, ljudi dolaze u crkvu s granama drijenka, masline ili vrbe koje svećenik blagoslivlja. Te grančice zatim čuvaju u domovima kao zaštitu i podsjetnik na Kristov ulazak u Jeruzalem.