China: Prijetnja sigurnosti Europe - Dokumentarna analiza
Uvod: Svjetska sigurnost u previranju
Europa se suočava s novim i složenim sigurnosnim izazovima, a jedan od najvažnijih je sve veći utjecaj Kine na globalnu politiku i sigurnost. Dok rat u Ukrajini traje, a Europa pokušava zaštititi svoju kritičnu infrastrukturu, postavlja se pitanje: predstavlja li Kina prijetnju sigurnosti Europe? Analizirajmo ključne faktore koji oblikuju ovu prijetnju, temeljene na ekspertizi i aktualnim događajima.
Kineska strategija: Suptilna prijetnja kroz globalnu povezanost
Kina nije samo gospodarski gigant već i ključni geopolitički igrač. Kroz desetljeća je uspostavila međunarodne strategije koje obuhvaćaju trgovinu, tehnologiju i vojnu suradnju. No, u pozadini toga leži složena mreža političkih poteza kojima Kina jača svoj utjecaj u svijetu.
Abigaël Vasselier, stručnjakinja za kinesku vanjsku politiku, tvrdi da Europa tek sada počinje shvaćati razmjere kineskog utjecaja. Njezina analiza otkriva da Kina nije samo ekonomski partner nego i potencijalna prijetnja europskoj sigurnosti. Prema Vasselier, recentni dokazi o isporuci kineskih smrtonosnih dronova Rusiji tijekom rata u Ukrajini prelaze "crvene linije" koje je Kina ranije sama postavila.
Ekonomija kao oružje: Kineska podrška Rusiji
Rekordna trgovinska razmjena
Kina je kroz trgovinske i financijske veze postala ključni saveznik Rusiji. Bilateralna trgovina između Kine i Rusije dosegnula je 240 milijardi dolara u 2023. godini, što je povećanje od 26% u odnosu na 2022. godinu. Dok je Europa uvela sankcije Rusiji, Kina je popunila prazninu izvozom robe i tehnologije, čime je omogućila Moskvi da zadrži ekonomski puls.
Tehnologija dvostruke namjene
Osim robe široke potrošnje, Kina je Rusiji isporučila tehnologiju koja se može koristiti u vojne svrhe, poput komponenti za oružje i visokotehnoloških strojeva. Sada je dostava smrtonosnog oružja dodatno pogoršala situaciju, dovodeći Europu u novu fazu sigurnosnog ugrožavanja.
Vojna suradnja Kine i Rusije: Nova prijetnja za Europu
Kinesko-ruska vojna suradnja značajno je porasla posljednjih godina. Od 2017. godine, kada je Kina prvi put sudjelovala u vojnim vježbama u Baltičkom moru, suradnja se proširila na sve domene: kopno, more, zrak, svemir i kibernetički prostor. Povećanje broja zajedničkih vojnih vježbi, poput onih u Omanu ili Istočnom kineskom moru, signalizira strateško partnerstvo usmjereno na podrivanje zapadne sigurnosne arhitekture.
Geopolitički ciljevi Kine: Slabljenje Zapada
Kineski interes u podršci Rusiji temelji se na jasnoj strategiji: oslabiti transatlantsku vezu između Europe i SAD-a te osigurati geopolitičku prednost na globalnoj razini. Kina koristi rat u Ukrajini kako bi se pozicionirala kao alternativa Zapadu, posebno u globalnom Jugu, gdje jača veze s afričkim i azijskim državama.
No, unatoč svojim ambicijama, Kina se suočava s dilemom. S jedne strane, želi podržati Rusiju kako bi destabilizirala zapadni poredak, ali s druge strane, potrebni su joj europska tržišta i tehnologija kako bi očuvala vlastitu ekonomsku stabilnost.
Kineska vizija stabilnosti: "Na svojim uvjetima"
Peking želi stabilnost, ali prema svojim uvjetima. Stabilnost europskog tržišta ključna je za kineski izvoz i gospodarski rast. Istodobno, Kina nastoji oblikovati međunarodni poredak prema vlastitim interesima, čineći Europa dijelom svoje šire strategije. Kineska retorika o suradnji krije suptilne pokušaje da smanji zabrinutost Europe zbog sigurnosnih prijetnji.
Što Europa može učiniti?
Jasne crvene linije
Europa mora definirati jasne crvene linije prema Kini i dosljedno ih provoditi. Nedavne diskusije među europskim ministrima vanjskih poslova ukazuju na potrebu sankcija zbog kineskog kršenja sigurnosnih pravila. No, sankcije su samo dio rješenja.
Jačanje NATO-a i EU suradnje
Kako bi se odgovorilo na kinesku prijetnju, potrebno je proširiti suradnju između NATO-a i EU-a. Povećanje sinergije u obrani ključ je za očuvanje europske sigurnosti.
Diplomacija i strategija
Umjesto pokušaja razdvajanja Kine i Rusije, Europa bi trebala ulagati u razumijevanje njihovih odnosa i pripremiti se za moguće posljedice. Cilj mora biti jačanje otpornosti Europe, a ne trošenje resursa na nedostižne ciljeve.
Zaključak: Budućnost europske sigurnosti
Kineska podrška Rusiji i njezina globalna ambicija postavljaju ozbiljan izazov za Europu. Pitanje više nije samo o trgovinskim vezama, već o temeljnim prijetnjama europskoj sigurnosnoj arhitekturi. Europa mora djelovati proaktivno, kombinirajući političke, ekonomske i vojne strategije kako bi se suprotstavila ovoj rastućoj prijetnji. Budućnost europske sigurnosti leži u sposobnosti da prepozna, razumije i odgovori na sve složeniji svjetski poredak.
