Kad se u Hrvatskoj govori o željeznici, najčešće se govori o sporim prugama, kašnjenjima i infrastrukturi koja desetljećima zaostaje za ostatkom Europe.
Ali dok su tračnice često ostajale u prošlosti, u Zagrebu se događa nešto sasvim drugo.
Hrvatska danas ponovno proizvodi vlastite vlakove.
U pogonima KONČAR – Električnih vozila razvija se čitava nova generacija željezničkih vozila: elektromotorni, baterijski, elektrobaterijski i elektrodizelski vlakovi. Iza njih ne stoji samo montaža, nego domaće inženjersko znanje, razvoj pogonskih sustava, elektronike, upravljanja i konstrukcije vozila.
Najnoviji primjer je bimodalni elektrodizelski vlak za relaciju Zagreb – Split.
Njegova najveća prednost upravo je u tome što može voziti i elektrificiranim i neelektrificiranim prugama. Na dijelovima gdje postoji kontaktna mreža koristi električni pogon, a tamo gdje je nema prelazi na dizelski.
Za hrvatsku željezničku mrežu, koja još nije potpuno elektrificirana, takvo rješenje ima posebnu vrijednost.
Prvi takav vlak krenuo je u redovni promet u rujnu 2026., a nekoliko dana poslije drugi primjerak predstavljen je na InnoTransu u Berlinu, jednom od najvećih svjetskih sajmova željezničke tehnologije.
To je važan trenutak.
Ne zato što će KONČAR preko noći konkurirati Siemensu, Alstomu ili Stadleru, nego zato što Hrvatska danas ima proizvod koji može pokazati na istoj međunarodnoj pozornici.
Hrvatski vlak vozi i na baterije
Još jedan veliki korak napravljen je razvojem baterijskog elektromotornog vlaka.
Takav vlak na elektrificiranim prugama koristi energiju iz kontaktne mreže, dok na neelektrificiranim dionicama nastavlja vožnju koristeći baterije.
Može postići do 160 kilometara na sat pod električnim napajanjem i do 120 kilometara na sat u baterijskom režimu.
Za Hrvatsku je to posebno zanimljivo jer omogućava moderniji i čišći prijevoz i na prugama koje još nisu elektrificirane.
Uz vlakove se razvijaju i punionice, što pokazuje da domaća industrija ne proizvodi samo vozilo, nego i dio infrastrukture koja mu je potrebna.
Proizvodnja se nastavlja
Ne radi se o jednom prototipu ili kratkoročnom projektu.
HŽ Putnički prijevoz i KONČAR ugovorili su nove serije vlakova vrijedne stotine milijuna eura.
Samo u jednom od novijih ugovora predviđena je proizvodnja 13 novih vlakova različitih pogonskih izvedbi, dok su 2026. ugovoreni i dodatni baterijski elektromotorni vlakovi.
Na hrvatskim prugama već prometuju deseci modernih niskopodnih vlakova domaće proizvodnje.
To pokazuje da je stvoren kontinuitet.
A upravo je kontinuitet ono što industriju razlikuje od jednokratnog projekta.
Znanje je važnije od samog vlaka
Jedan moderni vlak nije samo čelična konstrukcija na kotačima.
Iza njega stoje elektrotehnika, strojarstvo, programski sustavi, energetska elektronika, automatika, projektiranje, testiranje i održavanje.
KONČAR – Električna vozila danas zapošljava stotine ljudi, među njima velik broj inženjera koji rade upravo na razvoju električnih vozila i njihovih podsustava.
To je možda i najveća vrijednost cijele priče.
Jer vlak se može prodati.
Tvornica se može proširiti.
Ali znanje koje nastane kroz desetljeća razvoja ne može se kupiti preko noći.
Pravo pitanje tek dolazi
Hrvatska je dokazala da može proizvesti moderan vlak.
Sada dolazi puno teži korak: pretvoriti domaći proizvod u izvozni.
Europsko tržište upravo prolazi kroz veliku tranziciju. Mnoge države još imaju neelektrificirane regionalne pruge, ali žele smanjivati uporabu klasičnih dizelskih vlakova.
Upravo zato baterijski i bimodalni vlakovi imaju sve veću važnost.
Tu se otvara prostor i za hrvatski proizvod.
Paradoks je što hrvatski vlakovi danas tehnološki često mogu više nego što im domaće pruge dopuštaju.
Vlak može biti projektiran za 160 kilometara na sat, ali ako je pruga spora, ni najbolja garnitura ne može napraviti čudo.
Zato razvoj vozila mora pratiti i modernizacija željezničke infrastrukture.
Ali jedno je već jasno.
Hrvatska danas više nije samo zemlja koja kupuje vlakove.
Hrvatska ih projektira, proizvodi i razvija.
I možda će se prava vrijednost toga pokazati tek onda kada pitanje više ne bude koliko hrvatskih vlakova vozi po Hrvatskoj, nego koliko ih vozi po Europi.
