- Detalji
- Redakcija hrvati.eu
- Mi Hrvati
- Pregleda: 151
John Malkovich nije morao tražiti Hrvatsku.
Mogao je ostati samo ono što je već bio: američki glumac, svjetsko ime, čovjek čija je karijera odavno prerasla granice jedne države, jednog jezika i jednog naroda. Mogao je reći da su korijeni samo davna obiteljska priča, da su prezimena samo zvukovi iz prošlosti, da je identitet ono što piše u sadašnjem dokumentu, a ne ono što šuti u obiteljskoj krvi.
Ali nije.
U svibnju 2026. godine John Malkovich, jedan od najpoznatijih glumaca suvremenog filma i kazališta, primljen je u hrvatsko državljanstvo. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović objavio je da mu je u “kratkoj, ali važnoj ceremoniji” uručeno rješenje o hrvatskom državljanstvu, dodavši da je Malkovich “preuzeo novu ulogu” — ulogu hrvatskog državljanina. HINA ga je pritom opisala kao američkog glumca hrvatskog podrijetla.
Ta vijest nije samo kulturna zanimljivost. Nije to samo lijepa fotografija, svečana gesta ili trenutak u kojem se Hrvatska s pravom ponosi svjetski poznatim čovjekom svojih korijena. To je puno više. To je ogledalo.
Jer ako je čovjek rođen daleko od Hrvatske, odrastao u Americi, okružen engleskim jezikom, američkom kulturom i svjetskom slavom, ipak osjetio da postoji nit koja ga veže uz hrvatsko ime, hrvatsku zemlju i hrvatsku povijest — što onda reći nama koji smo toj zemlji, tom jeziku i tom narodu mnogo bliže?
Što reći nama koji znamo odakle su nam djedovi?
Što reći nama koji znamo gdje su nam grobovi?
Što reći nama koji još uvijek imamo kuće, crkve, prezimena, stare slike i žive uspomene?
Što reći Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Americi, Kanadi, Australiji, Argentini i diljem svijeta?
Ako je John Malkovich pronašao put do svojih hrvatskih korijena, zašto bismo ga mi zaboravili?
- Detalji
- Redakcija hrvati.eu
- Mi Hrvati
- Pregleda: 199
Hrvatska u Europskoj uniji nije samo mala država na rubu velikog kontinenta. Ona je jadranska vrata Europe, zemlja granice, kulture, pamćenja i naroda koji je svoju budućnost uvijek tražio u slobodi.
Postoje narodi koji svoju povijest nose kao teret. I postoje narodi koji iz nje mogu izvući snagu.
Hrvati pripadaju ovima drugima — ili bi barem trebali pripadati. Jer hrvatska povijest, koliko god bila teška, nije samo povijest stradanja, podjela i čekanja. Ona je i povijest upornosti. Povijest jednoga naroda koji je stoljećima živio na dodiru svjetova, na granici carstava, između Srednje Europe, Mediterana i jugoistoka kontinenta, ali nikada nije prestao tražiti svoje mjesto među slobodnim europskim narodima.
Zato pitanje Europe za Hrvatsku nije samo pitanje Bruxellesa, fondova, direktiva, granica, eura ili Schengena.
Pitanje Europe za Hrvatsku je pitanje pripadnosti.
Gdje smo? Kome pripadamo? Kakvu budućnost želimo? Hoćemo li u Europi biti samo mala zemlja koja čeka odluke drugih ili narod koji razumije vlastitu vrijednost?
Hrvatska je od 1. srpnja 2013. članica Europske unije, a od 1. siječnja 2023. i dio eurozone i schengenskog prostora. To nisu samo administrativne činjenice, nego povijesni koraci jedne države koja je u samo nekoliko desetljeća prošla put od rata, međunarodnog priznanja i obnove do punog mjesta u najvažnijim europskim integracijama.
Ali danas, više od deset godina nakon ulaska u EU, Hrvatska mora postaviti zrelije pitanje: ne samo što Europa daje Hrvatskoj, nego i što Hrvatska daje Europi.
Jer Hrvatska nije gost u Europi.
Hrvatska je Europa.
- Detalji
- Redakcija hrvati.eu
- Mi Hrvati
- Pregleda: 197
U vremenu kada sport često živi od buke, spektakla i kratkotrajnog sjaja, postoje pobjede koje se grade tiho, disciplinirano i strpljivo. Upravo takva bila je europska titula Oscara Kovačića, hrvatskog reprezentativca u taekwondou do 21 godine, koji je u Prištini osvojio zlatnu medalju u kategoriji do 80 kilograma i još jednom potvrdio da Hrvatska u borilačkim sportovima ima dubinu, kontinuitet i budućnost.
Ovakvi uspjesi nisu samo sportske vijesti, već dio šire priče o hrvatskom sportskom identitetu, o čemu redovito pišemo u rubrici Mi Hrvati.
- Detalji
- Redakcija hrvati.eu
- Mi Hrvati
- Pregleda: 1011
Najpoznatiji hrvatski portali – sve na jednom mjestu
Donosimo vam popis najčitanijih i najvažnijih hrvatskih portala. Ovdje možete pronaći nacionalne medije, regionalne portale te specijalizirane stranice iz svijeta sporta, kulture i lifestylea.
- Detalji
- Redakcija hrvati.eu
- Mi Hrvati
- Pregleda: 557
Velike figure male zemlje: Hrvatski šahovski velemajstori u vrhu svjetske igre
U vremenu kada se sport najčešće mjeri u sekundama, golovima ili metrima, šah ostaje plemenita disciplina u kojoj je ključ uspjeha misaona brzina, dugoročna vizija i hladna racionalnost. Hrvatska, unatoč svojoj veličini, iznjedrila je respektabilan broj velemajstora – najvišeg međunarodnog šahovskog zvanja koje simbolizira ulazak u svjetsku elitu.
Titulu velemajstora (GM – Grandmaster) dodjeljuje Međunarodna šahovska federacija (FIDE) samo onima koji u kontinuitetu ostvaruju iznimne rezultate na turnirima pod nadzorom vrhunskih šahovskih arbitara. Hrvatska danas broji više od dvadeset šahovskih velemajstora, što je brojka vrijedna pažnje s obzirom na broj stanovnika i razinu ulaganja u ovu misaonu igru.
- Detalji
- Redakcija hrvati.eu
- Mi Hrvati
- Pregleda: 520
Miroslav Ćiro Blažević – Trener Nad Trenerima
Ako postoji ime koje se urezalo u hrvatsku sportsku povijest kao sinonim za strast, karizmu, majstorsko trenersko umijeće i neponovljiv humor, onda je to Miroslav Ćiro Blažević. Bio je više od trenera – bio je motivator, psiholog, zabavljač, političar, filozof, showman i neponovljiva ikona. Njegova osobnost bila je toliko snažna da su i najveći nogometni stručnjaci ostajali zadivljeni načinom na koji je vodio momčadi – uvijek s osmijehom, taktičkom genijalnošću i jedinstvenom retorikom.
Sjećanja na Ćiru ne blijede, jer on nije bio samo trener, on je bio institucija, čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u srcima navijača i ljubitelja nogometa diljem svijeta.
FACEBOOK STRANICA
GEOPOLITIČKE TEME
AKTUALNO
TRADICIONALNI OKUSI
LIFE STYLE
Tko je online
Imamo 520 gostiju i nema članova online