U Hrvatskoj se posljednjih dana sve glasnije govori o “korvetama” i mogućoj velikoj suradnji sa Sjedinjenim Državama. Važno je odmah razdvojiti navijački ton od činjenica: ono što je za sada potvrđeno jest da su održani industrijski razgovori i B2B susreti hrvatskih brodograditelja i dobavljača s američkim tvrtkama, s temom moguće suradnje na izgradnji ratnog broda (u javnosti najčešće spominjane višenamjenske korvete) za potrebe Hrvatske ratne mornarice. To nije još “gotov ugovor”, ali jest signal da se ozbiljno razmatra model u kojem bi se dio posla – od trupa do integracije sustava – mogao raditi u Hrvatskoj.
Na sastancima su, prema izvješćima medija i priopćenjima koja se prenose, sudjelovale američke tvrtke Leidos (Gibbs & Cox), Lockheed Martin i GE Aerospace, a s hrvatske strane brodogradilišta Uljanik, 3. Maj, Brodotrogir i Iskra Shipyard, kao i dio dobavljačkog lanca.
U svijetu ekonomskih analiza i statistika, BDP (bruto domaći proizvod) po stanovniku često se ističe kao ključni pokazatelj ekonomskog zdravlja zemlje. No, što BDP po stanovniku zapravo znači, kako se izračunava i što nam govori o kvaliteti života u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini? Iza ove suhoparne statistike krije se priča o razvoju, izazovima i nadama za budućnost.
Mitsubishi je ime koje odjekuje u svijetu industrije, tehnologije i automobila. Ova japanska korporacija, osnovana u 19. stoljeću, simbol je inovacija, kvalitete i globalnog utjecaja. Od svojih skromnih početaka kao brodarske kompanije, Mitsubishi je izrastao u konglomerat koji obuhvaća raznolike sektore, uključujući automobilski, energetski, zrakoplovni i financijski sektor.
Mitsubishi je osnovan 1870. godine od strane Yatarō Iwasakija, kao brodarska kompanija pod nazivom Mitsubishi Shokai. Sam naziv "Mitsubishi" dolazi od japanskih riječi "mitsu" (tri) i "hishi" (dijamant), što objašnjava prepoznatljiv logotip kompanije u obliku tri dijamanta.
Tijekom vremena, Mitsubishi je proširio svoje djelovanje na razne industrije, uključujući rudnike, financije i proizvodnju. Do početka 20. stoljeća, Mitsubishi je bio ključni igrač u japanskom gospodarstvu, podržavajući modernizaciju zemlje i izgradnju infrastrukture.
Snaga Kine leži u njezinu dugoročnom strateškom planiranju. Kako bi se suočili s rastućom ekonomskom nadmoći Narodne Republike Kine, Zapad mora primijeniti sličan pristup temeljen na dalekovidnom razmišljanju.
Tradicionalna zapadna strategija bila je ograničavanje pristupa tehnologijama. Američka administracija, na primjer, pokušava usporiti kineski napredak smanjenjem dotoka ključnih tehnologija. Međutim, Kina sve više prednjači u tehnološkom razvoju, čime obrambeni pristup postaje nedovoljan.
Kako bismo ostali konkurentni, moramo ulagati u inovacije. Poticaji poput onih viđenih tijekom "šoka Sputnik", koji je inspirirao masovna ulaganja u znanost i tehnologiju, danas su ključni. Osim korporativnog sektora, moramo osnažiti znanstvenu i obrazovnu bazu kako bismo stvorili konkurentnu generaciju stručnjaka.
OPEC+ je 5. prosinca 2024. odlučio ponovno odgoditi povećanje proizvodnje nafte, prolongirajući rokove za dodatne barele na tržištu do travnja 2025. te usporavajući tempo postupnog smanjivanja rezova sve do kraja 2026. godine. Iako ovakva odluka izbjegava neposredne financijske poteškoće za proizvođače, ona ne nudi dugoročno rješenje problema proizvodnje ispod kapaciteta dok konkurentska ponuda i dalje raste. Sve je očitije da će Saudijska Arabija na kraju morati povećati udio na tržištu unatoč nižim cijenama, a mogla bi to učiniti naglije nego što plan OPEC+ sugerira.
Litijum, poznat kao "bijelo zlato", postao je jedna od najvažnijih sirovina modernog doba. Njegova ključna uloga u proizvodnji baterija za električna vozila (EV), pametne telefone, prijenosna računala i skladištenje obnovljive energije čini ga neizostavnim elementom u energetskoj tranziciji. Kako svijet traži načine za smanjenje emisije ugljikovog dioksida i prelazak na obnovljive izvore energije, potražnja za litijumom eksponencijalno raste.
Europske zemlje, suočene s izazovima ovisnosti o uvozu litijuma, nastoje osigurati svoje zalihe. Paralelno, Srbija se pojavila kao potencijalno značajan igrač u proizvodnji ovog vrijednog metala, što je izazvalo kontroverze u vezi s njegovim eksploatiranjem i utjecajem na okoliš.