Prelijep krajolik Bosanske Posavine u zlatnom svjetlu zalaska sunca, s porušenim kućama u prvom planu, zelenim ravnicama, seoskim putem i crkvenim tornjem u daljini.

Detalji: Redakcija hrvati.eu; Hrvati u BiH & Dijaspori; 28 Travanj 2026; Pregleda: 1183

Postoje krajevi koji su izgubili rat onda kada je prestala pucnjava.

Bosanska Posavina jedan je od njih.

Na zemljovidu ona još postoji. Postoje njezina sela, njezine župe, njezine ravnice, njezini nasipi, njezine rijeke, njezine crkve, njezini putovi koji vode prema Slavonskom Brodu, Županji, Orašju, Odžaku, Derventi, Modriči, Bosanskom Brodu, Šamcu, Brčkom. Postoje još i kuće. Neke obnovljene, neke zatvorene, neke napola dovršene, neke obrasle u travu kao da ih je vrijeme polako vratilo zemlji iz koje su podignute.

Ali pitanje Posavine nikada nije bilo samo pitanje kuća.

Pitanje Posavine bilo je i ostalo pitanje života.

Jer kuća se može obnoviti. Krov se može promijeniti. Zid se može ožbukati. Prozori se mogu ugraditi. Ključ se može vratiti u bravu. Ali ono što se u Bosanskoj Posavini nakon rata nije vratilo do kraja jest ono najvažnije: svakodnevica. Susjedstvo. Dječji glasovi. Puna školska dvorišta. Nedjeljna gužva pred crkvom. Red pred trgovinom. Ljudi koji se vraćaju ne samo za blagdan, svadbu ili sprovod, nego za život.

Posavina je nakon rata postala zemlja povratka koji se dogodio na papiru, u statistikama, u političkim govorima i godišnjim obljetnicama, ali se nikada nije dogodio do kraja u stvarnosti.

Opširnije …

Izvorni posavski sastav u narodnoj nošnji: šargija i violina prate dvoglasno pjevanje u seoskom krajoliku.

Detalji: Redakcija hrvati.eu; Hrvati u BiH & Dijaspori; 27 Siječanj 2026; Pregleda: 629

Izvorna glazba Posavine, Usore, Žepča i derventskog kraja: šargija, violina i glas koji pamti

U ravnici Posavine i u dolinama Usore pjesma nikad nije bila samo zabava. Ona je bila dnevnik sela, znak prepoznavanja i način da se kaže ono što se inače prešuti. Kad se na sijelu ili na svatovima spoje dva glasa, a pod njima zazvoni šargija i “proplače” violina, nastane zvuk koji se ne da kopirati. To je izvorna glazba – izvorna ne zato što je stara, nego zato što izvire iz života: iz rada, ljubavi, ponosa, šale, prkosa i nostalgije.

U hrvatskim zajednicama Bosanske Posavine (Derventa, Plehan i sela uz Savu) te u zavičajnim krugovima Usore i žepačkog kraja, ova se glazba prenosila usmeno, kroz generacije, često bez nota, ali s jasnim pravilima: kako se ulazi u dvoglas, kad se “prebaci” u kolo, gdje šargija drži temelj, a gdje violina podigne emociju. U tom svijetu pjesma je bila i razgovor i običaj i zajedničko pamćenje.

Opširnije …

Umjetnički portret Braće Begić u tradicionalnoj posavskoj nošnji, u širokom formatu s krajolikom u pozadini.

Detalji: Redakcija hrvati.eu; Hrvati u BiH & Dijaspori; 17 Prosinac 2025; Pregleda: 702

Braća Begić: dva glasa Posavine koji su postali mjera izvorne pjesme

Kad se u posavskom kraju kaže “pusti Begiće”, to nije samo glazbena želja. To je poziv na povratak: u selo, u svatove, u prelo, u zavičaj koji se – kad si daleko – najbrže nađe u pjesmi. Braća Begić (Ilija i Marko) nisu bili tek duet; za mnoge Posavljake bili su znak raspoznavanja i dokaz da izvorna pjesma može ostati dostojanstvena, snažna i velika, bez šminke i bez “šunda”.

Opširnije …

Panoramski pogled na usorsku dolinu u Bosni i Hercegovini: sela i polja u jutarnjoj izmaglici, s crkvom i zvonikom kao središnjim motivom.

Detalji: Redakcija hrvati.eu; Hrvati u BiH & Dijaspori; 16 Prosinac 2025; Pregleda: 1036

Usora: mala općina, velika riječ — zavičaj između rijeke, povijesti i opstanka

Postoje mjesta koja se na karti čine skromna, ali u jeziku i pamćenju zauzimaju prostor većih pokrajina. Usora je takva: ime rijeke koje je postalo ime zemlje, ime zemlje koje je postalo ime općine, i ime općine koje je — u ključnim godinama — postalo sinonim za obranu, upornost i tvrdoglavu ljubav prema domu.

Gdje je Usora — i zašto je geografski “mala”, a stvarno “velika”

Današnja općina Usora nalazi se u dolini istoimene rijeke, na prometnom pravcu koji povezuje Doboj, Tešanj i Teslić, te graniči s općinama Doboj, Doboj Jug i Tešanj. Administrativno sjedište općine nalazi se u naselju Sivša, dok je službena adresa općine u Srednjoj Omanjskoj (Trg 110. HVO brigade br. 3). Taj detalj — naziv trga — već je mala lekcija: ovdje prostor i povijest žive u istom retku.

Općina je sastavljena od niza naselja koja su povijesno pripadala širem prostoru između Tešnja i Doboja: Omanjska, Sivša, Srednja Omanjska, Ularice, Žabljak, Bejići, Alibegovci, Makljenovac te još nekoliko naselja i dijelova naselja navedenih u općinskim prostornim dokumentima. Usora nije “jedno mjesto” nego mozaik sela i zaselaka — a mozaik je uvijek otporniji od jedne plohe.

Opširnije …

Advent u hrvatskim kućama u Bosni i Hercegovini: adventski vijenac sa svijećama i pšenica sv. Lucije u prvom planu, uz jaslice i osvijetljenu crkvu u zimskom sumraku.

Detalji: Redakcija hrvati.eu; Hrvati u BiH & Dijaspori; 16 Prosinac 2025; Pregleda: 289

Advent u Bosni i Hercegovini: tiha liturgija vremena

U Bosni i Hercegovini zima ima svoju retoriku: magla koja ne objašnjava ništa, hladnoća koja disciplinira govor, i večeri u kojima se čovjek ili raspe ili sabere. Advent je upravo to sabiranje – ne kao sezonska dekoracija, nego kao kulturna i duhovna praksa koja u hrvatskim katoličkim zajednicama BiH traje dulje od mnogih država i kraće od vječnosti, ali dovoljno dugo da postane navika identiteta.

Jer Došašće (Advent) nije samo „priprema za Božić“. To je početak nove crkvene godine, školovanje strpljenja i, u bosanskom kontekstu, jedna diskretna potvrda pripadnosti: da smo ovdje, da smo ostali, da se još zna red svjetla.

Opširnije …

Detalji: Redakcija hrvati.eu; Hrvati u BiH & Dijaspori; 29 Kolovoz 2025; Pregleda: 496

Svi portali u BiH na hrvatskom jeziku

Donosimo popis najvažnijih portala u Bosni i Hercegovini koji objavljuju sadržaj na hrvatskom jeziku. Popis uključuje nacionalne, regionalne i lokalne portale, kao i specijalizirane medije. Ovo je vaš vodič do hrvatskih vijesti u BiH.

Opširnije …