Krhki mir u Libanonu: Što donosi primirje između Izraela i Hezbollaha?
Nakon više od godinu dana sukoba između Izraela i libanonske militantne skupine Hezbollah, primirje je konačno stupilo na snagu u noći s 26. na 27. studenoga 2024. godine. Iako je dogovoreni prekid vatre unio tračak nade među stanovništvo, situacija na terenu ostaje kompleksna i neizvjesna. Dok se mnogi Libanonci vraćaju svojim domovima, međunarodna zajednica promatra hoće li ovaj dogovor preživjeti pritiske na obje strane.
Primirje u praksi: Prvi dani tišine
Prvi sati primirja obilježeni su smanjenjem napetosti i relativnim mirom. Izraelska vojska izvijestila je o posljednjim raketnim napadima na sjever Izraela nekoliko sati prije nego što je primirje stupilo na snagu. Ipak, ubrzo nakon početka primirja, dogodio se manji incident u blizini graničnog područja. Izraelski vojnici su ispalili upozoravajuće pucnjeve prema vozilima koja su se kretala unutar zabranjene zone, što je spriječilo daljnje kršenje dogovora.
Prema izraelskim izvorima, grupa vozila povezanih s Hezbollahom pokušala je ući u područje Kafr Kile, ali je brzo zaustavljena. Izraelska vojska je jasno poručila kako neće tolerirati nikakvo kršenje primirja. Na drugoj strani, Hezbollah se zasad suzdržava od daljnjih provokacija, što je ključno za očuvanje krhkog mira.
Posljedice rata: Povratak raseljenih osoba
Rat između Izraela i Hezbollaha ostavio je duboke tragove na libanonskom društvu. Više od 800.000 ljudi prisiljeno je napustiti svoje domove, dok su mnogi potražili utočište u susjednoj Siriji. Iako libanonska vojska i međunarodne snage UN-a pozivaju stanovništvo da pričeka potpuni povratak sigurnosti prije povratka, tisuće ljudi već su krenule prema svojim domovima.
Na cestama prema jugu Libanona, regiji koja je bila najviše pogođena izraelskim bombardiranjem, vidljivi su dugi redovi vozila. Ljudi se vraćaju unatoč rizicima, noseći svoje preostale stvari u nadi da će ponovno izgraditi svoje živote. No, povratak neće biti jednostavan – mnoge kuće i infrastruktura su uništene, a napetosti i dalje vladaju regijom.
Uloga međunarodne zajednice: Izazovi pred Libanonom
Primirje je dijelom postignuto uz posredovanje međunarodne zajednice, posebno Sjedinjenih Američkih Država. Američki predsjednik Joe Biden nazvao je dogovor "novim početkom" za Libanon, naglašavajući važnost stabilnosti u regiji. SAD je u pregovorima izbjegavao izravan kontakt s Hezbollahom, inzistirajući na tome da odgovornost za provedbu primirja snosi libanonska vlada.
No, slabost libanonskih institucija predstavlja veliki izazov. Libanonska vojska, iako formalno neutralna, mora osigurati da se Hezbollah povuče iz pograničnog područja i ostane iza rijeke Litani, prema uvjetima dogovora. UN-ova mirovna misija UNIFIL također ima ključnu ulogu, ali se suočava s ograničenim ovlastima i kapacitetima.
Uvjeti primirja: Plan za naredna dva mjeseca
Prema uvjetima primirja, borbe će biti obustavljene na dva mjeseca, tijekom kojih se očekuju sljedeći koraci:
- Povlačenje Hezbollaha: Borci Hezbollaha moraju se povući iza rijeke Litani, oko 30 kilometara sjeverno od granice s Izraelom.
- Povlačenje izraelskih trupa: Izraelske kopnene snage trebaju napustiti Libanon u roku od 60 dana.
- Stacioniranje libanonske vojske: Libanonski vojnici bit će raspoređeni u južnom dijelu zemlje kako bi osigurali provedbu primirja i spriječili daljnje sukobe.
Povijesni kontekst sukoba: Dugi niz nesuglasica
Sukobi između Izraela i Hezbollaha imaju dugu povijest, obilježenu političkim, vjerskim i teritorijalnim nesuglasicama. Hezbollah, kao šijitska militantna skupina podržana od strane Irana, predstavlja prijetnju Izraelu, dok Izrael često reagira vojnom silom kako bi suzbio njihove aktivnosti.
Najnoviji sukob, koji je trajao više od godinu dana, dodatno je pogoršao već tešku situaciju u Libanonu, zemlji koja se bori s ekonomskom krizom, političkom nestabilnošću i razorenom infrastrukturom.
Što donosi budućnost?
Iako primirje pruža nadu za smirivanje situacije, dugoročni mir u Libanonu i regiji ovisit će o rješavanju temeljnih uzroka sukoba. Stabilnost zemlje zahtijeva jačanje libanonskih institucija, smanjenje utjecaja militantnih skupina i podršku međunarodne zajednice.
No, stvarnost na terenu ukazuje na to da će ovaj proces biti spor i pun izazova. Povijest primirja u regiji često pokazuje da su dogovori privremeni i da se sukobi lako mogu obnoviti. Međutim, trenutna tišina pruža priliku za diplomatske napore i obnovu povjerenja među zaraćenim stranama.
Zaključak: Krhki mir s nadom za budućnost
Primirje između Izraela i Hezbollaha predstavlja prvi korak prema smirivanju sukoba u Libanonu, ali i test za međunarodnu zajednicu u njenim naporima za očuvanje stabilnosti u regiji. Stanovništvo Libanona suočeno je s ogromnim izazovima dok pokušava obnoviti svoje domove i živote. Hoće li ovaj dogovor dovesti do trajnog mira ili će ostati još jedna epizoda u beskonačnom nizu sukoba, ovisit će o političkoj volji i suradnji svih uključenih strana.
Dok se stanovnici južnog Libanona vraćaju svojim domovima, budućnost zemlje ostaje neizvjesna. Međutim, ova prilika za mir, koliko god bila krhka, pruža nadu za bolji život u zemlji koja je predugo bila talac sukoba i podjela.
