Otok Pag – mjesečev krajolik, sol i sir koji je osvojio svijet
Iz surovosti kamena i bure rođena je jedna od najposebnijih otočnih priča na Jadranu — priča o čipki, soli i siru koji je postao simbol identiteta otoka.
Na prvi pogled, Pag izgleda surovo. S kopna dočekuje vas kamen, krševiti obronci i pejzaž bez puno zelenila. Mnogi prvi put pomisle da je ovo otok na kojemu se teško živi, a kamoli razvija tradicija stara stoljećima. No, upravo iz te surovosti rodila se posebnost – Pag je otok koji je od kamena, bure i soli stvorio bogatstvo koje ga je učinilo prepoznatljivim širom svijeta.
Otok kamena i bure
Pag je peti po veličini hrvatski otok, ali po dojmu koji ostavlja na posjetitelja – zasigurno je prvi. Često ga opisuju kao “mjesečev krajolik”. I nije čudo: gotovo cijela njegova istočna strana ogoljena je pod naletima bure koja neprekidno skida tlo i vegetaciju, ostavljajući iza sebe kamenite površine. Ali taj kamen ima i svoju svrhu – stoljećima je od njega slagana mreža suhozida, svojevrsnih kamenih mozaika, koji i danas svjedoče o ljudskom trudu da se iz prirode izvuče najbolje.
Na Pagu se živi uz buru, sol i more. Sve što je na njemu nastalo, u svojoj je srži vezano upravo uz ta tri elementa. Od soli koja se i danas proizvodi u paškoj solani – najvećoj u Hrvatskoj – do janjetine i, naravno, najpoznatijeg proizvoda otoka: paškog sira.
Grad čipke, maslinici tisućljeća
Na otoku živi oko 8.000 ljudi, najviše u gradu Pagu i Novalji. Grad Pag prava je renesansna riznica: projektirao ga je Juraj Dalmatinac u 15. stoljeću, a trg Petra Krešimira IV. i zborna crkva Marijinog Uznesenja svjedoče o bogatoj prošlosti. Još veći dragulj je paška čipka, ručno rađena iglom, koja je pod UNESCO-vom zaštitom kao nematerijalna kulturna baština.
Na sjeveru otoka, u Lunu, prostire se maslinik star više od tisuću godina. Među njegovih desecima tisuća stabala nalaze se i ona koja, prema procjenama stručnjaka, nadilaze 1.600 godina. Ovdje se priroda i povijest stapaju u tihu lekciju o strpljenju i kontinuitetu.
Paški sir – suština otoka
Paški sir nije samo proizvod – on je identitet Paga, spoj prirode, tradicije i znanja. Sve počinje s paškom ovcom, autohtonom pasminom prilagođenom škrtom kamenjaru. Ovce pasu kadulju, smilje, pelin i drugo aromatično bilje; bura s mora nanosi sitne kapljice soli na pašnjake pa svaka stabljika nosi trag minerala. Ta “sol u travi” prelazi u mlijeko, a mlijeko u sir čiji se karakter ne može kopirati.
Kako nastaje paški sir
U malim siranama i obiteljskim gospodarstvima mlijeko se svježe prerađuje: zagrijava, zgrušava, sirna se gruda preša, soli i oblikuje. Zatim slijedi zrenje u kamenim prostorijama s kontroliranom vlagom i temperaturom. Tu sir razvija koru, teksturu i aromatski profil – od mliječnih i orašastih tonova do herbalnih naglasaka kadulje i suptilne, ugodne pikantnosti.
Okusi u slojevima
Mladi paški sir je kremast, nježan i blago slan. Nakon 12–24 mjeseca zrenja postaje tvrđi, s izraženijom zlatnom korom i kompleksnošću okusa: orašasto, mineralno, s laganom gorčinom i aromama mediteranskog bilja. Kristalići u tijestu i masnija struktura tope se na nepcu.
Na tanjuru
- Mladi – poslužiti uz ekstra djevičansko maslinovo ulje i bijela vina.
- Zreli – idealan uz crna vina, prošek ili odležana piva.
- Nariban – za tjestenine, rižota i mesna jela gdje traži dominantnu ulogu.
Sol, janjetina i čaša vina
Uz sir, Pag definira i sol – proizvodnja u paškoj solani traje više od tisuću godina – te paška janjetina, cijenjena zbog nježnog mesa koje duguje aromi istih biljaka i soli. Slika se zaokružuje čašom lokalnog vina i slasticama poput baškotina.
Otok kontrasta
Dok se u Novalji, na plaži Zrće, ljeti okupljaju deseci tisuća posjetitelja na festivalima elektroničke glazbe, nekoliko kilometara dalje nalaze se puste uvale i tišina koju remeti tek šum valova. U tome je ključ Paga: ovdje se krajnosti susreću i međusobno nadopunjuju.
