Demografski slom u Hrvatskoj i BiH – Ima li rješenja za iseljavanje mladih?

Demografski slom u Hrvatskoj i BiH – Ima li rješenja za iseljavanje mladih?

Hrvatska i Bosna i Hercegovina suočavaju se s jednim od najozbiljnijih demografskih izazova u svojoj povijesti. Iseljavanje mladih u potrazi za boljim životnim i radnim uvjetima prijeti dugoročnom ekonomskom i društvenom opstanku ovih zemalja. Unatoč brojnim analizama i strategijama, rješenja koja bi mogla preokrenuti negativne trendove još uvijek nisu dala konkretne rezultate. Ključno pitanje koje se nameće jest – ima li izlaza iz demografskog sloma i kako spriječiti daljnji odlazak mladih?

Razmjeri problema

Podaci pokazuju da Hrvatska i BiH bilježe kontinuirani pad broja stanovnika. Hrvatska je prema posljednjem popisu stanovništva izgubila gotovo 400.000 ljudi u posljednjem desetljeću, dok je BiH u istom periodu izgubila više od pola milijuna stanovnika. Iako se prirodni pad stanovništva može pripisati niskoj stopi nataliteta i visokoj stopi mortaliteta, glavni uzrok demografskog sloma ipak je masovno iseljavanje, prvenstveno mladih i radno sposobnih ljudi.

Razlozi iseljavanja su višestruki – ekonomska nesigurnost, niske plaće, korupcija, politička nestabilnost te neefikasne javne institucije. Mnogi mladi odlaze u zemlje Zapadne Europe, prvenstveno Njemačku, Irsku i Austriju, gdje im se nude bolje radne prilike, stabilnost i veći životni standard.

Ekonomske i društvene posljedice

Masovni odlazak mladih radnika ostavlja ozbiljne posljedice na gospodarstvo. Gubitak radne snage negativno utječe na tržište rada, smanjuje produktivnost i usporava gospodarski rast. Osim toga, sve manji broj radno aktivnog stanovništva znači i veći pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav, što dugoročno ugrožava održivost javnih financija.

Društvene posljedice su jednako zabrinjavajuće. Prazna sela, smanjenje broja učenika u školama te nedostatak stručne radne snage u ključnim sektorima (medicina, IT, građevinarstvo) ukazuju na duboku demografsku krizu. Nadalje, osjećaj beznađa i gubitka perspektive dodatno potiču nove generacije da napuste zemlju.

Moguća rješenja

• Povećanje plaća i poboljšanje radnih uvjeta – Minimalne i prosječne plaće moraju rasti kako bi se smanjila ekonomska nejednakost i povećala kupovna moć građana.
• Smanjenje poreznog opterećenja na rad – Smanjenje poreza na plaće i olakšice za poslodavce koji zapošljavaju mlade.
• Ulaganje u obrazovanje i prilagođavanje tržištu rada – Obrazovni sustav treba biti usklađen s potrebama tržišta rada.
• Borba protiv korupcije i politička stabilnost – Transparentnost, pravna sigurnost i reforme institucija ključni su za povratak povjerenja u sustav.
• Demografske mjere i podrška obiteljima – Poticaji za mlade obitelji, subvencioniranje stanova, jeftiniji krediti i povećanje roditeljskih naknada.
• Poticanje povratka iseljenika – Stvaranje programa za povratnike s olakšanim reintegracijama u društvo.

Postoji li nada za preokret?

Iako demografski trendovi ne idu u korist Hrvatskoj i BiH, postoje modeli uspješnih reformi u drugim zemljama koji pokazuju da je moguće preokrenuti negativne trendove. Primjeri Poljske i Mađarske, koje su kroz ciljane ekonomske i socijalne mjere uspjele smanjiti iseljavanje i povećati natalitet, ukazuju na to da politička volja i dugoročna strategija mogu donijeti rezultate.

Ključno je shvatiti da bez hitne reakcije i konkretnih mjera problem demografskog sloma neće nestati sam od sebe. Bez mladih i obrazovanih ljudi nema ni budućnosti, a Hrvatska i BiH se moraju suočiti s realnošću – ili će stvoriti uvjete za ostanak i povratak mladih, ili će se suočiti s neizbježnim gospodarskim i društvenim kolapsom.