Hrvatska i regionalna situacija: Što će biti s EU nakon povratka Trumpa?
Hrvatska, kao dio Europske unije, nalazi se usred kompleksnih geopolitičkih previranja koja oblikuju ne samo regionalnu nego i globalnu političku scenu. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, kao najavljenog američkog predsjednika, izaziva mnoge dileme i strahove o budućnosti EU-a, posebno u kontekstu odnosa s velikim silama poput SAD-a, Kine i Rusije.
Trump i EU: Nova realnost za Europu?
S povratkom Trumpa na svjetsku političku scenu, Europska unija se suočava s potencijalno ozbiljnim izazovima. Njegova politika tijekom prvog mandata, temeljena na geslu "America First", ostavila je duboke posljedice na transatlantske odnose, dok se nova iteracija te politike može pokazati još disruptivnijom.
Trumpova najava da će "ostaviti Europu Europi" te usmjeriti američke geopolitičke interese prema Indopacifiku, mogla bi značiti smanjenje angažmana SAD-a u Europi. Time bi EU bila prisiljena preuzeti punu odgovornost za vlastitu sigurnost, financije i političku stabilnost – teret za koji mnoge članice nisu spremne.
1. Hrvatska u složenoj geopolitičkoj igri
Hrvatska, kao mlada članica Europske unije, nalazi se u specifičnoj poziciji između Zapada i tradicionalnih odnosa sa zemljama jugoistoka Europe. Regionalni kontekst dodatno otežava slaba kohezija EU-a, sve veći utjecaj Kine i Turske na Zapadnom Balkanu te ekonomski izazovi uzrokovani globalnim previranjima.
a) Utjecaj EU-a u regiji
Iako EU nastoji zadržati svoj utjecaj u regiji kroz proširenje, odluke poput dugotrajnog odgađanja članstva za Sjevernu Makedoniju i Albaniju te nejasni stavovi prema Bosni i Hercegovini ukazuju na duboke unutarnje probleme Unije. Hrvatska, kao članica EU-a i NATO-a, ima ključnu ulogu u posredovanju između Bruxellesa i regije.
b) Odnos s Rusijom i Kinom
Hrvatska, kao dio EU, sudjeluje u sankcijama protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, no istodobno održava gospodarske odnose s Kinom, posebice kroz inicijativu „Pojas i put“. Kako bi zaštitila vlastite interese, Hrvatska mora balansirati između transatlantskih veza i potreba vlastite ekonomije.
2. Hoće li EU opstati pod Trumpovim pritiskom?
a) Trgovinski ratovi
Trumpova retorika o povećanju carina na europske proizvode, uključujući farmaceutsku, poljoprivrednu i automobilsku industriju, može imati razorne učinke na ekonomije članica EU-a. Za Hrvatsku, koja ovisi o izvozu unutar EU, destabilizacija europske ekonomije mogla bi značiti značajne gubitke.
b) NATO i sigurnost
Trumpova kritika NATO saveznika, koji prema njegovim riječima "ne plaćaju svoj dio", mogla bi dovesti do slabljenja europske sigurnosti. Hrvatska, smještena na granici EU-a, bila bi među prvim zemljama izloženim rizicima u slučaju daljnjeg sukoba na Istoku.
3. Regionalna stabilnost: Hrvatska kao ključni igrač
Uloga Hrvatske u regionalnoj stabilnosti nikada nije bila važnija. Kao jedina članica EU-a na Balkanu, Hrvatska ima odgovornost podržavati mir i razvoj u regiji. Međutim, rastući utjecaj Kine, Turske i Rusije na Zapadnom Balkanu komplicira napore Hrvatske i EU-a.
a) Bosna i Hercegovina
S obzirom na kompleksnu političku situaciju u BiH, Hrvatska ima poseban interes u očuvanju stabilnosti zemlje, ali i u zaštiti prava Hrvata kao jednog od konstitutivnih naroda. No, nedostatak jasne politike EU-a prema BiH dodatno otežava ovu situaciju.
b) Srbija i Kosovo
Hrvatska se, kao članica NATO-a, zalaže za mirno rješavanje sukoba između Srbije i Kosova, ali i podupire euroatlantske integracije regije. Međutim, jačanje ruskog i kineskog utjecaja u Srbiji predstavlja izazov za Hrvatsku i EU.
4. Energetska kriza i ekonomska neizvjesnost
Jedan od najvećih izazova s kojim se suočava Hrvatska, zajedno s ostatkom EU-a, je energetska kriza uzrokovana ratom u Ukrajini i sankcijama protiv Rusije. Ovisnost o energiji, posebno o plinu, stavlja cijelu Uniju u nepovoljan položaj u odnosu na konkurente poput Kine i SAD-a.
a) Hrvatska i LNG terminal
Hrvatska je, zahvaljujući LNG terminalu na Krku, u boljoj poziciji od mnogih članica EU-a. Međutim, rast cijena energije i dalje ima negativan utjecaj na gospodarstvo i životni standard građana.
b) Političke tenzije unutar EU-a
Rastuće nesuglasice među članicama EU-a, posebno između zapadnih i istočnih zemalja, dodatno otežavaju zajednički odgovor na krize. Hrvatska, iako manja članica, može igrati ulogu posrednika u pronalaženju kompromisa.
5. Što donosi budućnost?
Povratak Trumpa u Bijelu kuću mogao bi označiti prekretnicu za Europu. Dok se EU suočava s izazovima energetske krize, trgovinskih ratova i unutarnjih nesuglasica, Hrvatska mora pronaći način da zaštiti svoje interese i osigura stabilnost regije.
Zaključak
Hrvatska se nalazi na razmeđu globalnih i regionalnih promjena. U vremenu kada EU traži svoje mjesto u svijetu koji oblikuju veliki igrači poput SAD-a, Kine i Rusije, Hrvatska mora prepoznati svoje prednosti i izazove te se pozicionirati kao ključni faktor stabilnosti i razvoja na Balkanu. Povratak Trumpa u Bijelu kuću mogao bi dodatno zakomplicirati ovu situaciju, ali i otvoriti prilike za redefiniranje odnosa unutar EU-a i regije.
