Digitalna ovisnost Europe o SAD-u: svakodnevne navike, europske alternative i put prema suverenitetu

Europa se godinama navikavala na udobnost: klikneš – radi. U pozadini, međutim, raste druga vrsta ovisnosti: o operativnim sustavima, cloudovima, tražilicama, oglasnim mrežama i digitalnim “vratima” koja u velikoj mjeri kontroliraju američke platforme. I dok se prosječan korisnik pita samo “što je brže i jednostavnije”, države i tvrtke sve češće postavljaju drugo pitanje: što ako se pravila promijene, cijene porastu ili pristup postane političko i sigurnosno pitanje?

Digitalna ovisnost nije apstraktna tema iz Bruxellesa. To je popis svakodnevnih navika: telefon koji palimo, e-mail koji otvaramo, dokument koji dijelimo, navigacija kojom se vozimo, sastanak na kojem radimo i plaćanje koje obavljamo. U svakoj od tih točaka Europa još uvijek prečesto stoji u ulozi korisnika – a rjeđe u ulozi vlasnika infrastrukture.

Što znači “digitalna ovisnost” u praksi

Ovisnost počinje tamo gdje prestaje izbor. Kada je jedan ekosustav postao “default” – i na uređaju, i u uredu, i u instituciji. U praksi, to se svodi na tri razine:

• Platforme i ekosustavi (operativni sustavi, trgovine aplikacija, identitet, oglašavanje).
• Infrastruktura (cloud, podatkovni centri, mrežni servisi, AI računalna snaga).
• Pravila i pristup (tko postavlja uvjete, tko ima uvid, pod kojim pravom se sporovi rješavaju).

Najveći paradoks moderne Europe jest da ima snažnu regulativu i visoke standarde privatnosti, ali često nema vlastite industrijske “poluge” koja bi te standarde pretvorila u tehnološku prednost. Upravo zato su zanimljivi primjeri europskih pokušaja gradnje infrastrukture – poput priče o ulaganju Schwarz grupe u cloud i AI kapacitete, o čemu smo već pisali na hrvati.eu: LIDL-ov tehnološki zaokret: europska AI i podatkovna infrastruktura.

Najvažnije “svakodnevne stvari” i europske alternative

Europa ne mora “pobijediti” nikoga da bi bila otpornija. Dovoljno je da u ključnim navikama postoji stvaran izbor. U nastavku je praktičan pregled najčešćih digitalnih usluga koje koristimo i europskih alternativa koje sve češće uzimaju prostor.

Važno je reći: europske alternative nisu uvijek “kopija” američkih proizvoda. One često idu drugim putem – više privatnosti, više kontrole, više mogućnosti self-hostinga ili izbora providera. Za korisnika to ponekad znači manje “sjaja”, ali više suverenosti.

Najveća slaba točka: plaćanja i “nevidljive provizije”

Ako postoji područje gdje se ovisnost osjeti i bez politike, to su plaćanja. Kartične sheme, digitalni novčanici i naknade postali su dio svakodnevne ekonomije. Zato Europa pokušava ojačati vlastita rješenja i interoperabilnost, posebno kroz inicijative koje povezuju banke i instant plaćanja. Taj proces je spor jer zahtijeva dogovor tržišta – ali je strateški važan jer se tiče novca, identiteta i povjerenja.

Što Europa radi: od “pravila” prema infrastrukturi

Europa je dugo bila kontinent pravila – i to joj je donijelo prednost u zaštiti potrošača, privatnosti i standardima. Danas pokušava napraviti drugi korak: da uz pravila izgradi i industrijsku bazu. Taj pristup ima tri smjera:

• Regulativa – stroža pravila za velike platforme, transparentnost algoritama, veća kontrola podataka i sigurnosne obveze za kritične sektore.
• Industrijske investicije – jačanje poluvodiča, superračunala i europskih cloud/edge kapaciteta, kako bi AI i digitalne usluge imali “tlo pod nogama” na europskom kontinentu.
• Sigurnost i otpornost – cyber standardi, sigurnost proizvoda i jačanje infrastrukture komunikacija.

Ovaj zaokret najbolje se vidi u dvije promjene mentaliteta. Prva je da Europa sve manje govori samo o “aplikacijama”, a sve više o računalnoj moći, podatkovnim centrima i cloudu. Druga je da se “cyber sigurnost” prestaje tretirati kao IT detalj, a postaje dio nacionalne i gospodarske sigurnosti. Na tu temu vrijedi pročitati i naš vodič: Cyber sigurnost: Kako se zaštititi u digitalnom svijetu?

Geopolitika je ušla u džep: tehnologija kao poluga moći

Prije deset godina, digitalna ovisnost bila je tema tehnoloških rubrika. Danas je tema geopolitike. Platforme oblikuju javni prostor, infrastruktura određuje otpornost, a podaci postaju valuta. Europa zato sve češće pokušava graditi “treći put”: između američkog modela tržišne dominacije i kineskog modela državne kontrole. U tom širem okviru, hrvati.eu je već otvarao pitanje europskog buđenja i promjene odnosa snaga: Zašto se Trump boji Europe – novi europski poredak i buđenje kontinenta.

Kako smanjiti ovisnost bez ideologije: pet poteza koji mijenjaju navike

Digitalni suverenitet ne počinje deklaracijom, nego promjenom “defaulta”. Evo pet praktičnih poteza koji su realni i za običnog korisnika i za male medije:

1. E-mail: prijeđite na europskog providera (najmanji “lock-in”, velika dobit).
2. Cloud: koristite europskog hostera ili Nextcloud pristup (kontrola nad podacima).
3. Tražilica i browser: promijenite default postavke (navika je pola tržišta).
4. Web analitika: birajte EU-hostanu, privacy-friendly analitiku (manje ovisnosti, manje kolačića).
5. Sigurnost: uključite 2FA, koristite password manager, redovno ažurirajte uređaje (ovisnost je i sigurnosni problem).

Zaključak: Europa ne traži savršenstvo, nego izbor

Europa neće preko noći zamijeniti sve što je postalo globalni standard. Ali može napraviti nešto jednako važno: izgraditi mrežu izbora. Da u kritičnim područjima postoji alternativa koja radi, ima infrastrukturu, ima tržište i ima povjerenje. Digitalna ovisnost je nastala navikom – i upravo se navikom može smanjivati, korak po korak, servis po servis.