U Hrvatskoj se posljednjih dana sve glasnije govori o “korvetama” i mogućoj velikoj suradnji sa Sjedinjenim Državama. Važno je odmah razdvojiti navijački ton od činjenica: ono što je za sada potvrđeno jest da su održani industrijski razgovori i B2B susreti hrvatskih brodograditelja i dobavljača s američkim tvrtkama, s temom moguće suradnje na izgradnji ratnog broda (u javnosti najčešće spominjane višenamjenske korvete) za potrebe Hrvatske ratne mornarice. To nije još “gotov ugovor”, ali jest signal da se ozbiljno razmatra model u kojem bi se dio posla – od trupa do integracije sustava – mogao raditi u Hrvatskoj.
Na sastancima su, prema izvješćima medija i priopćenjima koja se prenose, sudjelovale američke tvrtke Leidos (Gibbs & Cox), Lockheed Martin i GE Aerospace, a s hrvatske strane brodogradilišta Uljanik, 3. Maj, Brodotrogir i Iskra Shipyard, kao i dio dobavljačkog lanca.
Zašto ovo nije “samo kupnja brodova”
Ako se proces nabave i dogovora doista završi modelom u kojem se brod (ili značajan dio broda) gradi u hrvatskim brodogradilištima, riječ je o industrijskoj poluzi koja mijenja igru. Brod nije samo čelik i zavar: moderna korveta je sustav sustava – senzori, radari, komunikacije, cyber zaštita, logistika, održavanje, integracija naoružanja, softver, standardi kvalitete i sigurnosni protokoli.
Upravo zato ovaj potencijalni projekt treba gledati kao “školski primjer” kako država kroz obrambenu nabavu može stvarati dugoročnu industrijsku vrijednost: nova radna mjesta, novi standardi, novi dobavljači i – najvažnije – znanje koje ostaje doma.
Što bi se moglo otvoriti Hrvatskoj i brodogradnji
1) Povratak industrijskog samopouzdanja – i to u najzahtjevnijoj ligi
Obrambeni brodovi se ne grade “kao komercijalni”. Traže strože norme, dokumentaciju, sigurnosne provjere, kontrolu kvalitete, sljedivost materijala i procese koji se kasnije mogu preliti i na civilne projekte visoke vrijednosti. Ako hrvatska brodogradilišta dobiju priliku raditi na takvom programu, to je ubrzani tečaj industrijske transformacije.
2) Lanac dobave: posao za desetke tvrtki, ne samo za brodogradilište
U najboljem scenariju, projekt korvete povlači čitav “ekosustav” podizvođača: metaloprerađivače, elektro-instalacije, brodske sustave, IT, komunikacije, kibernetičku sigurnost, logistiku, specijalne premaze, opremu, testiranje, certificiranje. Drugim riječima: brodogradilište postaje jezgra, ali vrijednost se prelijeva na puno širu mrežu.
3) Tehnološki transfer i standardi koji ostaju
Ne treba romantizirati: velike kompanije ne dijele “tajne” besplatno. Ali u svakom ozbiljnom partnerstvu postoji prijenos procesa, standarda i metodologije. To su stvari koje ostaju i nakon što se zadnji brod isporuči – i koje podižu sposobnost domaće industrije da sutra konkurira za druge projekte.
4) Održavanje i modernizacije: prava industrijska zarada često dolazi poslije porinuća
Najstabilniji posao u obrani nije uvijek sama gradnja – nego održavanje, modernizacije, softverska ažuriranja, obuka posada, logistika rezervnih dijelova. Ako Hrvatska uspije izgraditi kapacitet da dugoročno održava flotu i nadograđuje je, otvara se desetljećima duga industrijska niša.
5) Izvozna referenca: “jednom kad imaš brod – imaš i priču”
U obrambenoj industriji referenca je valuta. Ako Hrvatska izvede projekt do kraja – na vrijeme, u budžetu, s kvalitetom – tada se otvaraju vrata regionalnih i NATO tržišta za buduće poslove: od modula, preko održavanja, do potencijalnih zajedničkih ponuda prema trećim zemljama (ovisno o političkim odlukama i izvoznim dozvolama).
Geopolitika i sigurnost: što znači “raditi sa SAD-om”
U praksi, suradnja sa SAD-om u obrambenim projektima obično znači više interoperabilnosti, lakšu integraciju u zajedničke operacije i pristup standardima koji su često postali “zlatni” u NATO okruženju. Ali ovdje vrijedi i trezven dodatak: sve to ima smisla samo ako Hrvatska postavi jasne ciljeve – što želi izgraditi doma (znanje, radna mjesta, proizvodnju), a što kupuje izvana (sustave, naoružanje, senzore) uz maksimalnu transparentnost nabave.
Ključni uvjet uspjeha: da projekt bude vođen kao nacionalni razvojni program
Ako projekt završi kao puka kupnja – proći će kao još jedna nabava. Ako završi kao industrijski program – može postati prekretnica. Razlika je u detaljima:
- Realističan plan i rokovi (bez političkog forsiranja i bez “prečaca”).
- Jasni industrijski zahtjevi (koliko posla i koje faze moraju biti u Hrvatskoj).
- Ulaganje u ljude (zavarivači, brodomonteri, inženjeri, integratori sustava, QA/QC).
- Ulaganje u sigurnost i cyber (vojni brod je i digitalna platforma).
- Plan održavanja i modernizacije (da se novac ne “ispari” nakon primopredaje).
U širem kontekstu, ovo se uklapa i u europsku priču o jačanju industrijske otpornosti: Europa i pojedine članice sve više promišljaju kako smanjiti ovisnosti i graditi vlastite kapacitete – bilo u tehnologiji, bilo u obrani.
Što o svemu ovome već pišemo na hrvati.eu
Za dodatni kontekst (tehnologija, sigurnost, geopolitika i domaći kapaciteti), preporučujemo i ove povezane teme:
- Razvoj hrvatske vojne industrije: Od osamostaljenja do danas
- Digitalna ovisnost Europe o SAD-u: europske alternative i put prema suverenitetu
- Cyber sigurnost: Kako se zaštititi u digitalnom svijetu?
- Zašto se Trump boji Europe – novi europski poredak i buđenje kontinenta
- Hoće li SAD napasti Iran? Hormuz i posljedice za svijet
Zaključak: optimizam da – ali uz disciplinu
Optimistična poruka ove priče nije “stigla je Amerika pa smo gotovi”. Optimistična poruka je da Hrvatska – ako odigra pametno – može obrambenu nabavu pretvoriti u industrijsku renesansu: u novu generaciju radnih mjesta, u jačanje dobavljača, u standarde koji vrijede globalno i u kapacitete koji ostaju desetljećima.
Korveta može biti brod. Ali može biti i platforma – za znanje, za izvoz, za industrijsku reputaciju. Sve ovisi o tome hoćemo li je graditi kao projekt jedne isporuke ili kao projekt jedne generacije.
Izvori (linkovi)
- HRT Glas Hrvatske – Croatian and American companies on possibility of cooperation on construction of a warship
- Večernji list – Hrvatske i američke tvrtke zajedno će graditi ratni brod za HRM
- Novi list – Američki gospodarstvenici u Hrvatskoj pregovaraju o izgradnji ratnog broda
- Forbes Hrvatska (Dnevnik.hr) – Hrvatske i američke tvrtke razmotrile mogućnosti suradnje na izgradnji ratnog broda
- Index.hr – Anušić: spremni su da se korvete grade u našim brodogradilištima (o ranijim izjavama i procesu)
- Jutarnji list – kontekst nabave korveta i izjava ministra o proceduri
