U europskoj priči o tehnološkoj moći postoji paradoks koji je lako previdjeti: kontinent koji je desetljećima gledao kako se masovna proizvodnja elektronike seli prema Aziji i SAD-u, u jednom ključnom koraku proizvodnje čipova drži karte koje nitko drugi nema. Ta karta ima ime: ASML.
ASML nije samo još jedna tehnološka kompanija. To je tvrtka čiji strojevi – litografske platforme veličine autobusa, vrijedne kao manji grad – doslovno “crtaju” najnaprednije tranzistore na svijetu. Bez tih strojeva nema modernih procesora za umjetnu inteligenciju, nema podatkovnih centara koji hrane digitalnu ekonomiju, nema nove generacije industrije koja želi biti brža, štedljivija i pametnija.
U trenutku kada se Europa sve češće pita koliko je stvarno samostalna – od softvera i clouda do kritične infrastrukture – ASML je jedna od rijetkih europskih priča u kojoj odgovor nije obrambeni, nego suveren: u jednoj presudnoj tehnologiji Europa nije ovisnik, nego dobavljač. Uostalom, i rasprava o digitalnoj ovisnosti Europe o SAD-u dobiva sasvim drugačiju težinu kada shvatimo da postoji segment u kojem se o Europi govori s poštovanjem i oprezom – jer je nezamjenjiva.
Pedeset godina nakon misije Apollo 11, čovječanstvo ponovno usmjerava pogled prema Mjesecu – ali ovaj put ne s namjerom da se samo sleti, već da se ostane. NASA-ina misija Artemis planira trajni povratak na Mjesec s ciljem izgradnje lunarne baze do kraja desetljeća. Prvi korak, Artemis I, već je uspješno testirao novi Space Launch System, a Artemis II i III trebali bi vratiti astronaute na površinu – uključujući prvu ženu i osobu druge boje kože.
Umjetna inteligencija (UI) postala je ključno bojno polje u globalnoj tehnološkoj i ekonomskoj utrci. Kineske mega-korporacije, američke tehnološke sile i europske inicijative nastoje dominirati razvojem i primjenom umjetne inteligencije. Ova tehnološka revolucija oblikovat će budućnost ne samo industrije i ekonomije, već i geopolitike, vojske i društva.
Projekt The Line, koji je dio šireg megaprojekta NEOM, predstavlja jedno od najambicioznijih urbanih planiranja u povijesti čovječanstva. Smješten u sjeverozapadnom dijelu Saudijske Arabije, ovaj grad budućnosti trebao bi redefinirati koncept urbanog života, promovirajući održivost, tehnološki napredak i kvalitetu života. Saudijska vlada, predvođena prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, vidi ovaj projekt kao ključnu komponentu plana Vision 2030, kojim nastoje diverzificirati gospodarstvo i smanjiti ovisnost zemlje o nafti.
Jupiterov mjesec Europa već desetljećima intrigira znanstvenike kao jedno od najperspektivnijih mjesta u Sunčevom sustavu za otkrivanje izvanzemaljskog života. Najnovija NASA-ina misija, Europa Clipper, lansirana 14. listopada 2024. s Cape Canaverala, ima ambiciozan cilj: istražiti uvjete na ovom fascinantnom ledenom mjesecu i saznati može li se pod njegovom površinom skrivati život.
Elon Musk i njegova kompanija SpaceX revolucionirali su način na koji razmišljamo o svemiru i čovjekovoj ulozi u njemu. Njegova vizija kolonizacije Marsa nije samo ambiciozan znanstveno-fantastični san već konkretan cilj temeljen na tehnološkim inovacijama i strateškom planiranju. Muskova strast za interplanetarnim životom inspirirala je globalni interes za istraživanje svemira, postavljajući temelje za budućnost čovječanstva izvan granica Zemlje.