Godina 1918. označila je prekretnicu u povijesti Hrvatske, ali i šire regije jugoistočne Europe. Završetkom Prvog svjetskog rata došlo je do raspada Austro-Ugarske Monarhije, političkog entiteta u kojem je Hrvatska dotad bila integrirana. Ova povijesna situacija otvorila je prostor za stvaranje novih političkih zajednica, uključujući Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), koja je kasnije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju.
Hrvatska povijest obilježena je stalnim nastojanjima očuvanja nacionalnog identiteta unatoč brojnim osvajačima i promjenama vlasti. Ova borba nije bila ograničena na jednu društvenu skupinu, već su u njoj sudjelovali seljaci, plemići i intelektualci, svaki na svoj način pridonoseći otporu i čuvanju hrvatske kulture, jezika i suvereniteta.
Bosanske piramide u Visokom već gotovo dva desetljeća izazivaju pažnju znanstvenika, arheologa, novinara i šire javnosti. Otkriće ovih struktura 2005. godine, koje je inicirao bosanski istraživač Semir Osmanagić, otvorilo je niz pitanja i polemika. Jesu li bosanske piramide najstarije piramide na svijetu, kako tvrdi Osmanagić, ili su one rezultat prirodnih geoloških procesa, kako smatra dio znanstvene zajednice? Istina, iluzija ili nešto između? Ovaj članak istražuje povijest, kontroverze i znanstvene argumente vezane uz ovu fascinantnu temu.
Opsada Sigeta, koja se odigrala 1566. godine, jedno je od najslavnijih poglavlja hrvatske i europske povijesti. Sukob između Osmanskog Carstva i branitelja Sigeta predvođenih Nikolom Šubićem Zrinskim predstavlja simbol otpora protiv tada najmoćnijeg carstva na svijetu. Herojska obrana Sigeta nije samo obilježila kraj života jednog od najvećih hrvatskih junaka, već je utjecala i na zaustavljanje osmanske ekspanzije prema Beču, što je imalo dalekosežne posljedice za Europu.
Nikola Šubić Zrinski (1508.–1566.) jedan je od najpoznatijih hrvatskih velikaša i vojnih vođa, zapamćen kao junak Sigeta zbog svoje herojske obrane Sigetske utvrde od Osmanskog Carstva. Njegovo ime simbolizira hrabrost, domoljublje i nepokolebljiv otpor protiv tada najmoćnijeg osvajača u Europi. Njegov podvig ostavio je neizbrisiv trag u povijesti, kulturi i kolektivnom sjećanju hrvatskog naroda.
Sun Tzu, legendarni kineski vojni strateg i filozof iz 5. stoljeća pr. Kr., ostavio je neizbrisiv trag na području vojne strategije i filozofije svojim djelom "Umijeće ratovanja" (The Art of War). Ovo djelo, jedno od najstarijih sačuvanih tekstova o vojnoj strategiji, nadišlo je kontekst drevnih bojišta i postalo univerzalni vodič za donošenje odluka, vođenje ljudi i rješavanje sukoba. Njegovi principi nalaze primjenu u vojsci, politici, ekonomiji, pa čak i osobnom razvoju, dokazujući da strategija nije samo sredstvo za vođenje rata, već i način života.