Bio je to svijet starih šuma i rijeka, dubokih dolina i visokih planina. Zemlja koja je vijekovima stajala kao nijemi svjedok prolaznosti ljudi i vremena. Negdje na toj vjetrometini povijesti, između Istoka i Zapada, uzdigao se jedan čovjek, vladar koji nije bio običan knez među kneževima niti kralj među kraljevima, već nešto više – Tvrtko I Kotromanić, kralj Bosne.
Nikola Tesla, jedan od najvećih umova u povijesti čovječanstva, rođen je 10. srpnja 1856. u Smiljanu, tada dijelu Habsburške Monarhije, danas Hrvatske. Ovaj briljantni znanstvenik, izumitelj i futurist dao je ogroman doprinos razvoju moderne tehnologije, posebice u području električne energije, radio valova i strojeva.
Tesla je rođen u obitelji pravoslavnog svećenika Milutina Tesle i Đuke Tesla, koja je bila poznata po intelektualnoj radoznalosti. Njegov talent za znanost i inženjering postao je vidljiv u ranoj dobi. Nakon završetka gimnazije u Karlovcu, studirao je elektrotehniku u Grazu i Pragu. Iako nikada nije formalno završio studij, njegova strast za istraživanjem i izumima bila je neograničena.
Mađari i Hrvati dijele dugu, kompleksnu i dinamičnu povijest koja se proteže više od tisuću godina. Kao susjedni narodi u srcu srednje Europe, njihovi odnosi oblikovani su zajedničkim političkim savezima, kulturnim razmjenama, ali i povremenim sukobima. Povijest Mađara i Hrvata odražava širu sliku srednjoeuropske prošlosti, bogate interakcijama i međusobnim utjecajima.
Mađari, narod ugro-finske jezične skupine, naselili su Panonsku nizinu krajem 9. stoljeća. Njihov dolazak označio je prekretnicu u povijesti regije. Dolaskom u Panonsku nizinu, koja je prethodno bila pod kontrolom Avara i Slavena, Mađari su postali novi dominantan narod u području koje je graničilo s hrvatskim teritorijima.
Hrvati su u to vrijeme već imali formiranu kneževinu pod vlašću Trpimirovića, a kasnije i kraljevstvo pod kraljem Tomislavom. Iako su prvi kontakti između Mađara i Hrvata često bili obilježeni sukobima, tijekom vremena razvila se složenija politička dinamika.
Iliri, kao jedan od najstarijih naroda Balkana, ostavili su dubok trag u povijesti Hrvatske. Smatrani prapovijesnim stanovnicima ovih prostora, Iliri su oblikovali kulturni, arheološki i etnografski identitet regije. Njihovo naslijeđe, premda dijelom zaboravljeno, vidljivo je u mnogim aspektima života, od jezika i mitologije do materijalne kulture.
Godina 1918. označila je prekretnicu u povijesti Hrvatske, ali i šire regije jugoistočne Europe. Završetkom Prvog svjetskog rata došlo je do raspada Austro-Ugarske Monarhije, političkog entiteta u kojem je Hrvatska dotad bila integrirana. Ova povijesna situacija otvorila je prostor za stvaranje novih političkih zajednica, uključujući Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), koja je kasnije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju.
Hrvatska povijest obilježena je stalnim nastojanjima očuvanja nacionalnog identiteta unatoč brojnim osvajačima i promjenama vlasti. Ova borba nije bila ograničena na jednu društvenu skupinu, već su u njoj sudjelovali seljaci, plemići i intelektualci, svaki na svoj način pridonoseći otporu i čuvanju hrvatske kulture, jezika i suvereniteta.