Zemlja iz koje se odlazi i zemlja koja se priziva u mislima nisu uvijek ista Hrvatska. U jednoj su slike djetinjstva, toplina obitelji, mirisi zavičaja, oni dugi nedjeljni stolovi i osjećaj pripadnosti koji se ne može naučiti. U drugoj je birokracija, politika koja se ponavlja poput loše ploče, plaće koje ne prate cijene i društvo koje prečesto stoji u mjestu. Između te dvije Hrvatske živi golema dijaspora, rasuta od Kanade do Australije, od Irske do Njemačke, i sve više postaje ogledalo u kojem se vidi ono što u zemlji ne želimo priznati.
Tri do četiri milijuna ljudi hrvatskog podrijetla izvan države brojka je koja sama po sebi govori dovoljno. To su generacije koje su odlazile iz različitih razloga i valova, svaki sa svojim teretom. Oni prije sto godina odlazili su zbog gladi i rada, nakon Drugog svjetskog rata zbog politike i straha, šezdesetih i sedamdesetih zbog ekonomskih prilika koje ih ovdje nisu čekale, devedesetih zbog rata i tranzicije, a posljednjih deset godina zato što se Europa otvorila, a Hrvatska nije pratila ritam njezine razvijenosti.
Špijun. Riječ koja u našoj svakodnevici zvuči kao nešto daleko, filmsko, poput egzotičnog suvenira iz svijeta Bonda, Bournea i hollywoodskih napetosti. A zapravo, špijun nije fikcija – on je stvarnost. Tiha, banalna i jeziva u isto vrijeme.
U sjeni veleposlanstava, vojnih baza i hotelskih soba u Zagrebu, Beogradu, Bruxellesu i Moskvi, vodi se bitka koja nikada ne dospijeva na naslovnice. Ili, bolje rečeno, dospijeva tek kad već gori – kad netko bude uhićen, kad se nađu kompromitirane poruke, kad se ljubavna priča
Piše: Redakcija hrvati.eu
U vrijeme kad sateliti lete nad Marsom, kad umjetna inteligencija piše knjige, a korporacije raspravljaju o vječnom životu, negdje u ruševinama Gaze, Donbasa, Sudana ili Afganistana – dijete traži komad kruha. Drugo spava u šatoru pod kišom. Treće umire u bolnici bez struje. Četvrto gleda kako mu roditelje izvlače ispod ruševina.
To nisu scene iz prošlosti. To su slike iz jučerašnjeg dana.
I dok političari potpisuju dogovore pred kamerama, a novinske agencije prebrojavaju „kolateralne štete“, svijet šuti pred najtežim pitanjem našeg doba:
Jesmo li doista dopustili da djeca postanu statistika u ratovima odraslih?
Vatikanska zvona zvone u tišini tuge dok svijet oplakuje gubitak pape Franje – skromnog pastira, neumornog branitelja siromašnih i nepopustljivog mirotvorca. Njegova smrt označava kraj jedne epohe, a Crkva ulazi u razdoblje sede vacante i pripreme za novu konklavu.
Washington/Bruxelles, 3. travnja 2025.
Nakon tjedana prijetnji, američki predsjednik Donald Trump službeno je pokrenuo opsežan carinski paket koji će, prema ocjenama analitičara, imati globalne posljedice. Od subote, SAD uvodi univerzalne carine od 10% na sve uvoze, a dodatne, strože mjere za zemlje koje Bijela kuća smatra "najvećim prekršiteljima". Europska unija pokušava izbjeći otvoreni trgovinski sukob, no već priprema protumjere.
Zagreb se priprema za jedan od najiščekivanijih glazbenih događaja godine — Marko Perković Thompson vraća se na veliku pozornicu i to ni manje ni više nego na zagrebački Hipodrom, simbolično mjesto za umjetnika čija karijera već tri desetljeća pulsira u ritmu domoljublja, vjere i narodne emocije. Datum još nije službeno potvrđen, ali pripreme su u punom jeku. Očekuje se više desetaka tisuća posjetitelja iz svih dijelova Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i šire dijaspore.