Gospodarska sigurnost u središtu moći: Kako se SAD reorganizira za novu eru globalne borbe
Dok se fokus svjetskih sila sve više seli s bojišta na tržišta, Washington rekonstruira samu srž svoje sigurnosne politike. U središtu tog zaokreta nalazi se nova paradigma: gospodarska sigurnost kao strateško oružje 21. stoljeća.
Diplomacija na rubu trgovinske strategije
Na sparno ljeto 2023., kineski veleposlanik Xie Feng predao je vjerodajnice predsjedniku Joeu Bidenu u Ovalnom uredu. No umjesto klasične rute prema State Departmentu, njegov prvi službeni sastanak bio je s američkim zamjenikom ministra trgovine Donom Gravesom. Ta gesta jasno je signalizirala gdje se danas vodi stvarna bitka moći — ne u salama Vijeća sigurnosti, već u uredima Ministarstva trgovine.
Istodobno, Pentagon je pokrenuo vlastite inicijative gospodarske obrane, uključujući novu obrambenu industrijsku strategiju i vijeće za pomorsko gospodarsko odvraćanje. Cilj: očuvati američku tehnološku nadmoć i osigurati inovacijsku dominaciju kao oblik odvraćanja stranih prijetnji.
Gospodarstvo kao novo bojište
Dok se vlast u Bijeloj kući mijenja, ne mijenja se činjenica da se gospodarstvo nalazi u samom središtu nacionalne sigurnosne strategije SAD-a. Pandemija, rat u Ukrajini i sve oštrije nadmetanje s Kinom redefinirali su ulogu ekonomije u obrani nacionalnih interesa.
Gospodarska sigurnost danas ne znači samo zaštitu tehnoloških inovacija. Ona uključuje sve – od opskrbnih lanaca, zdravstva, poljoprivrede i stranih ulaganja, do bankarskog sustava i cyber sigurnosti. Svaki element moderne ekonomije postaje moguće bojište.
Američke agencije utrkuju se u definiranju svoje uloge. Obavještajna zajednica osnovala je 2023. Ured za gospodarsku sigurnost i novu tehnologiju. Iako taj ured još nema čvrsto vodstvo, njegovo postojanje odražava visoku razinu prioriteta – ali i priznanje da ni unutar najmoćnijih struktura još ne postoji potpuna jasnoća o odnosu gospodarstva i sigurnosti.
Alati postoje, ali stvarna snaga leži izvan države
Američka vlada raspolaže nizom alata: kontrolama izvoza, carinama, ulaganjima u kritične sektore. No globalna povezanost znači da svaka odluka ima posljedice – i slabosti. Samodostatnost nije realna opcija. Zato su potrebne nijansirane, ciljane mjere, poput sofisticiranih izvoznih kontrola čija je duljina zakonskih pravila narasla s 30 na čak 250 stranica.
Ipak, prava moć leži izvan države – u privatnom sektoru. Vlada može regulirati, poticati i financirati, no više ne predvodi razvoj temeljnih tehnologija. Ako industrija ne razumije propise ili ih smatra nepravednima, sigurnosna politika gubi učinkovitost.
Tri ključna izazova: resursi, koordinacija i suradnja s industrijom
1. Nedostatak stručnjaka i resursa
Američka administracija suočava se s jasnim nedostatkom stručnjaka za gospodarsku sigurnost. Na primjer, područja poput nadzora nad ulaganjima ili tehnološkog prijenosa još su uvijek kadrovski podkapacitirana. Zanimljivo je da broj doktorata koji se bave “terorizmom” ili “Kinom” raste, dok je broj onih koji istražuju “gospodarsku sigurnost” u blagom padu.
Trumpova administracija dodatno je usporila razvoj ukidanjem stipendija, zamrzavanjem zapošljavanja i napadima na akademsku zajednicu. Posljedica: manje istraživača, manje znanja, slabije institucije.
2. Industrijska suradnja – nužna, ali izazovna
Privatni sektor prednjači u inovacijama. Opskrbni lanci su rezultat tisuća privatnih odluka. Stoga uspješna politika mora uključivati industriju u samom procesu izrade. No to nije jednostavno. Zakon zabranjuje davanje povlaštenih informacija privatnim tvrtkama. Rezultat: često neproduktivni, oprezni razgovori bez konkretnih smjernica.
Ipak, postoje uspješni primjeri. Tijekom Bidenove administracije, Ministarstvo trgovine redovito je komuniciralo s industrijom oko izvoznog nadzora, čime su spriječene pogreške u regulativi i zatvoreni potencijalni pravni “prozori”.
3. Koordinacija unutar vlasti
Američki sigurnosni sustav sastoji se od stotina agencija i direktora. Središnji koordinator je Vijeće za nacionalnu sigurnost (NSC), koje je 2021. reorganizirano kako bi obuhvatilo nove teme poput cyber sigurnosti. No stručnjaci predlažu dodatnu reformu: proširenje fokusnih područja na gospodarsku sigurnost.
Mogući koraci uključuju: dodavanje Ministarstva trgovine kao stalnog člana NSC-a, stvaranje “gospodarskog zamjenika za nacionalnu sigurnost” ili čak formiranje “Gospodarskih združenih stožera” – tijela koje bi koordiniralo Ministarstva trgovine, financija i vanjskih poslova.
Takve ideje već se probijaju u zakonodavstvo. Zakon o obrambenom proračunu za 2024. predviđa osnivanje radne skupine za suzbijanje ekonomske prisile i savjetodavnog vijeća za gospodarsku konkurentnost. Ovi mehanizmi potvrđuju da postoji dvostranačka svijest o važnosti gospodarske sigurnosti.
Prekretnica za novu administraciju
Nova Trumpova administracija ima povijesnu priliku. Ako uspije stabilizirati sustav i uložiti u stručnjake, može oblikovati novu doktrinu gospodarske sigurnosti koja će nadživjeti njezin mandat. No ako prevlada kaos, zatvorenost i unilateralnost, SAD će propustiti trenutak da postavi standarde za 21. stoljeće.
Jer u svijetu u kojem su čipovi važniji od tenkova, a algoritmi zamjenjuju šifre, gospodarska sigurnost nije samo tema — to je nova geopolitika.
